Opće informacije

     Bosna i Hercegovina graniči s Hrvatskom na sjeveru, zapadu i jugozapadu, s Crnom Gorom na jugoistoku i na istoku sa Srbijom, no ipak ima izlaz na Jadransko more i bosanskohercegovačka obala je dugačka oko 23 km.
Država se sastoji od dvoje regije, Bosna je veća i zauzima sjeverne i središnje dijelove zemlje dok Hercegovina zauzima jug i jugozapad. Teren u Bosni i Hercegovini je uglavnom planinski i to u središnjim i istočnim dijelovima zemlje. Sjeverozapadni dio je brežuljkast dok na sjeveroisoku prevladava nizinski krajolik. Usprkos činjenici da je smještena blizu Jadranskog mora, Bosna i Hercegovina je odsječena od njegoca klimatskog utjecaja zahvaljujući Dinarskim Alpama. Klima u unutrašnjosti Bosne i Hercegovine ima uglavnom obilježja umjerene kontinentalne klime s vrućim ljetima i hladnim, snježnim zimama dok u Hercegovini prevladava mediteranska klima. Bosna i Hercegovina je dom i velikim nacionalnim parkovima Una, Kozara i Sutjeska te brojnim prirodnim rezervatima. S obzirom da na planinski teren, ovo područje je idealno za planinarenje i skijanje.
Bosna i Hercegovina je tijekom svoje povijesti često bila pod snažnim utjedajem zemalja koje su težile tome da je osvoje, a rezultat toga su etnička i vjerska raznolikost kakvu poznajemo danas. Kulturni, etnički i vjerski život Bosne i Hercegovine rezultat je brojnih europslih i turskih utjecaja pa je ovdašnja kultura miks istočne i zapadne kulture.
Što se tiče bosanske kuhinje, i ona je odraz multikulturalne prirode ove države te godina kulturoloških utjecaja od strane osmanskog carstva, Sredozemlje i istočne Europe. Ova kuhinja ima jako dugu tradiciju i njezina posebnost leži u tome što su se kulinarske tajne naraštajima prenosile s majke na kćer. Turski utjecaj na bosansku hranu ogleda se ponajprije u punjenom povrću, kavi te slatkim kolačima poput baklave, ali i u nacionalnom jelu, dobro poznatim ćevapima ili ćevapčićima. S druge strane, mediteranski utjecaj svjedoči upotreba svježih namirnica, začinskog bilja i povrća.